Zanimljivosti o hrani u Vojvodini

Zanimljivosti o hrani u Vojvodini

Uvod

Tokom istraživanja muzejskih i turističkih izvora o vojvođanskoj kuhinji, prikupili smo zanimljive činjenice koje prikazuju kako su se hrana, običaji i zanati razvijali u ovom delu Srbije. Od prvih ratara do savremenih domaćinstava, pšenica, hleb i domaći specijaliteti predstavljaju neodvojivi deo života u ravnici.

Pšenica i hleb kroz vekove

Pšenica je na tlo današnje Vojvodine stigla pre oko osam hiljada godina, kada su prvi stočari i ratari doneli jednozrnu i dvozrnu pšenicu. Ove sorte bile su temelj ishrane i svedočanstvo o početku ratarstva u ovom kraju.

Kako je danas sa pšenicom?

  • Savremene sorte pšenice daju mnogo veće prinose, ali su često siromašnije po sadržaju proteina i minerala u odnosu na stare vrste.
  • Nekadašnje sorte, poput jednozrnca (einkorn) i dvozrnice (emmer), bile su otpornije na sušu i bogatije antioksidansima, ali su imale manji prinos i težu obradu.
  • U Vojvodini se danas najviše gaje moderne ozime sorte iz selekcije Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, kao što su Simonida, Zvezdana i Pobeda, poznate po stabilnom rodu i kvalitetnom glutenu.
  • Iako su nove sorte prilagođene mehanizaciji i klimatskim promenama, interesovanjeza stare žitarice ponovo raste, naročito među proizvođačima organske hrane

Da li ste znali?

  • Najstariji tragovi pšenice u Vojvodini pronađeni su na arheološkim lokalitetima koji pripadaju starčevačko-keres-kriš kulturi.
  • 
Hleb se u vojvođanskim domaćinstvima nekada pekao jednom nedeljno, najčešće subotom.
  • Prvi pekari u Novom Sadu zabeleženi su još 1698. godine, a prve pekarske radnje, poznate kao simidžinice, otvorene su 1756. godine.

Krajem 19. veka počele su sa radom i prve parne pekarske peći, što je označilo prelazak sa tradicionalnog pečenja u pećima na drva na moderniji način proizvodnje hleba.

Od pšeničnog testa u domaćinstvima su se spremala razna peciva i jela

  • lepinje i pogače
  • štrudle i kifle
  • krofne, rezanci i knedle

Takođe su bila česta i jela od kuvanog testa u kombinaciji sa sirom, krompirom ili makom (nasuvo). Pšenično brašno koristilo se i u pripremi jela sa zaprškom i raznih poslastica.

Kod većine Rusina, Slovaka i Mađara u Vojvodini, na Badnje veče se priprema poslastica od pečenog pšeničnog testa koje se obari ili popari, a zatim jede sa makom, šećerom ili medom. Poznata je pod nazivima: rusinski bobaľki, slovački opekance i mađarski makoš guba.

Kod pravoslavnih vernika korišćeni su pečatnjaci (poskurnjaci) sa natpisom IS HS NI KA („Isus Hristos pobeđuje“), dok su katolici kolače ukrašavali figurama koje simbolizuju Hristovo rođenje.

Specijaliteti vojvođanske kuhinje

Trpeza u Vojvodini oduvek je bila raznovrsna. U domaćinstvima su se najčešće pripremala jela od svinjskog, živinskog i goveđeg mesa, ali i riblji i lovački specijaliteti.

Da li ste znali?

  • Na salašima se gotovo uvek nalazila golubija supa, jelo koje je smatrano posebnim specijalitetom.
  • 
Testa su bila neizostavni deo vojvođanske trpeze — gibanice, štrudle i kiflice služile su se uz gotovo svaki obrok.
  • 
Od slatkih jela posebno su se isticali kompoti, slatko i pekmezi, među kojima se izdvajao pekmez od dunja.

Najstariji vojvođanski slatkiš bio je kitnikez – poslastica od dunja i šećera koja se sušila i čuvala tokom zime.

Uz jela su se tradicionalno služila i domaća pića:

  • sok od zove
  • rakija od duda
  • vino s Bisernog ostrva – Kroka

Preporučene knjige o vojvođanskoj i srpskoj kuhinji

Trpeza u Vojvodini oduvek je bila raznovrsna. U domaćinstvima su se najčešće pripremala jela od svinjskog, živinskog i goveđeg mesa, ali i riblji i lovački specijaliteti.

Veliki srpski kuvar – Katarina Popović Midžina

Značajno delo domaće kulinarske tradicije iz 19. veka. Knjiga donosi recepte, savete i načine pripreme jela karakteristične za srpska domaćinstva.

Stari srpski kuvar – Jerotej Draganovic

Predstavlja jedno od najznačajnijih dela stare srpske kulinarske tradicije, napisano na slavenosrpskom jeziku. Ova knjiga nije bila samo zbirka recepata, već i vodič zdravijeg načina ishrane — pokazivala je kako pripremati tradicionalna jela bez preterane upotrebe masti i teških sastojaka.

U svom predgovoru, jeromonah Jerotej skromno izražava želju da njegov rad bude od koristi narodu, ističući godine truda posvećenog stvaranju kuvara koji će pomoći Srbima da sačuvaju svoje kulinarsko nasleđe i uvedu zdravije navike u svakodnevnu ishranu.

Izvori i literatura

  • Turistička organizacija Vojvodine. Specijaliteti vojvođanske kuhinje.
  • Aleksandar Medović. Pšenica od njive do trpeze. Muzej Vojvodine, 2023.
  • Katarina Popović Midžina. Veliki srpski kuvar.
  • Jerotej Draganović. Stari srpski kuvar.
  • Ristić, M. i saradnici (2023). Comparative Analysis of Grain Quality and Yield
    in Serbian Wheat Cultivars. Agronomy, 13(9): 2426. MDPI.
  • Holas, J. i saradnici (2022). Nutritional and Technological Differences between Ancient and Modern Wheat Varieties. Frontiers in Nutrition, PMC9322029.
  • Banjac, B. i saradnici (2024). Performance and Grain Quality of Winter Wheat (Triticum aestivum L.) Cultivars Grown in Serbia. Plants, 14(7): 1017. MDPI